Author Archives: admin

Kako izgleda mirovno obrazovanje u zajednici koja je iskusila sukob i nastavlja živjeti s njegovim posljedicama?

Kao dio istraživačkih aktivnosti Projekt MIR NA DUNAVU, SPIN/Okret je razgovarao sa Huso Razić, školski pedagog i zamjenik direktora Srednje škole u Stocu, Bosna i Hercegovina. Njegovo iskustvo nudi važnu praktičnu perspektivu o mirovnom obrazovanju, interkulturalnom dijalogu, učešću mladih i izazovima izgradnje jače društvene kohezije u postkonfliktnom društvu.

O Husi Raziću

Huso Razić je školski pedagog koji je posljednjih pet godina obavljao funkciju zamjenika direktora Srednje škole u Stocu, gradu na jugu Bosne i Hercegovine.

Stolac je tokom 1990-ih doživio značajan etnički sukob, posebno između hrvatskih i bošnjačkih zajednica. Danas srednja škola nastavlja raditi po dva nastavna plana i programa, jednom na hrvatskom i jednom na bosanskom, što znači da učenici i dalje mogu biti razdvojeni po etničkim linijama.

Nakon perioda u kojem je škola iskusila vršnjačko nasilje i etničke tenzije, uvedene su vannastavne aktivnosti i pedagoške radionice usmjerene na dijalog, mir, toleranciju, ljudska prava, predrasude, identitet i stereotipe. Tokom godina, učenici su također učestvovali u programima izgradnje mira i međunarodnim razmjenama.

Danas, Huso vodi radionice, dijaloške sesije i inkluzivne aktivnosti koje uključuju učenike bez obzira na nastavni plan i program koji pohađaju, doprinoseći interkulturalnom razumijevanju i jačim odnosima unutar škole i šire zajednice.

Razgovarali smo s njim o izazovima koji preostaju, ulozi obrazovanja i kulture, te o tome šta je potrebno za jačanje izgradnje mira u Bosni i Hercegovini.

Koji su neki od najvažnijih izazova vezanih za mir s kojima se vaša zajednica danas suočava?

Jedan od najvećih izazova je kontinuirano prisustvo razdornih političkih narativa, posebno tokom izbornih perioda. Javne diskusije se često vraćaju etničkim podjelama, govoru mržnje i tumačenjima ratova iz 1990-ih, umjesto da se fokusiraju na konkretna pitanja koja utiču na svakodnevni život ljudi.

Mladi ljudi su posebno pogođeni jer odrastaju okruženi polariziranim narativima koji mogu utjecati na to kako razumiju druge zajednice i kako vide budućnost Bosne i Hercegovine.

Za trajni mir, javni dijalog mora postati uravnoteženiji i puni poštovanja. Sjećanje na prošlost je važno, ali ono treba biti zasnovano na činjenicama, istini i međusobnom poštovanju, a ne na političkim manipulacijama.

Mlade ljude treba podsticati i da razvijaju kritičko razmišljanje, provode vlastita istraživanja i postanu aktivni učesnici u društvu. Kada mladi nauče samostalno razmišljati i konstruktivno se angažovati u svojim zajednicama, mogu postati važna snaga za mir.

Kakvu ulogu kultura i kulturno naslijeđe mogu imati u povezivanju zajednica?

Kulturno naslijeđe ima značajan potencijal za izgradnju mira jer može predstavljati nešto što dijele različite zajednice. Može pružiti osnovu za dijalog, saradnju i međusobno razumijevanje.

Istovremeno, naslijeđe i historijski narativi mogu se predstaviti i na načine koji pojačavaju podjele. Kada se kulturna mjesta, tradicije ili dijelovi historije tretiraju kao da pripadaju isključivo jednoj etničkoj grupi, mogu se izgubiti prilike za prepoznavanje zajedničkog kulturnog bogatstva zemlje.

Obrazovanje se suočava sa sličnim izazovima, posebno kada se historija pretežno predstavlja kroz odvojene nacionalne perspektive.

Bosna i Hercegovina ima izuzetno bogato kulturno naslijeđe i raznolikost. To treba koristiti kao resurse za povezivanje. Promocija zajedničkog naslijeđa, međukulturnog dijaloga, kulturnog turizma i inkluzivnijih historijskih narativa može doprinijeti ne samo izgradnji mira već i jačoj društvenoj koheziji i dugoročnom razvoju zajednice.

Gdje vidite mogućnosti za veći međugeneracijski dijalog?

Različite generacije i dalje komuniciraju kroz porodice, događaje u zajednici i kulturne tradicije, ali postoji i primjetan jaz između mlađih i starijih generacija zbog njihovih različitih iskustava, perspektiva i vrijednosti.

Jedna važna prilika je aktivnije uključivanje mladih u donošenje odluka u zajednici. Istovremeno, više međugeneracijskih kulturnih i obrazovnih aktivnosti moglo bi stvoriti prostore u kojima mlađi i stariji uče iz iskustava jedni drugih.

Takve aktivnosti mogu pomoći u jačanju međusobnog razumijevanja, razvoju zajednice i društvenoj koheziji.

Koje inicijative za izgradnju mira su na vas ostavile posebno snažan utisak?

Jedna inicijativa koju smatram posebno uspješnom je Program liderstva u izgradnji mira, koju je organizovala Akademija Folke Bernadotte zajedno s lokalnim partnerima u Mostaru i Sanskom Mostu.

Program je okupio učesnike iz različitih etničkih sredina i stvorio prilike za dijalog, učenje i izgradnju odnosa. Aktivnosti su uključivale pedagoške radionice za tinejdžere i studente, rad na traumi i međugeneracijskoj traumi, korištenje literature za povezivanje zajednica i aktivnosti koje se bave govorom mržnje, štetnim narativima i dezinformacijama.

Iskustva poput ovih pokazuju da smislen dijalog i direktna interakcija mogu smanjiti predrasude i ojačati povjerenje.

Slične mogućnosti treba proširiti kroz škole, programe za mlade, seminare, kurseve obuke i ljetne kampove. Bosna i Hercegovina već ima iskusne praktičare i mnoge pozitivne primjere koji mogu pružiti osnovu za daljnji rad na izgradnji mira.

Kakva vrsta saradnje bi mogla ojačati mirovno obrazovanje u Bosni i Hercegovini i široj regiji?

Potrebna je jača saradnja između škola, univerziteta, omladinskih organizacija, kulturnih institucija i lokalnih zajednica, kako unutar Bosne i Hercegovine, tako i širom Zapadnog Balkana.

Prekogranične razmjene, radionice, ljetni kampovi, kulturni događaji i omladinski projekti su posebno vrijedni jer ljudima pružaju prilike da se direktno upoznaju, ospore stereotipe i susretnu se s različitim perspektivama.

Edukatori i lideri zajednice također trebaju daljnju obuku u područjima kao što su izgradnja mira, interkulturalni dijalog, transformacija sukoba, medijska pismenost i pristupi svjesni traume. Pristup obrazovnim resursima, financijska podrška i mogućnosti razmjene praksi s kolegama iz drugih zajednica i zemalja podjednako su važni.

Posebno u okruženju u kojem su i dalje prisutni razdorni narativi, mladima su potrebne snažne vještine kritičkog mišljenja i sigurni prostori u kojima se o različitim perspektivama može razgovarati s poštovanjem.

Mogu li digitalni alati doprinijeti mirovnom obrazovanju?

Digitalni alati svakako mogu podržati mirovno obrazovanje, posebno olakšavajući pronalaženje informacija i prilika.

Na primjer, interaktivna mapa bi mogla pomoći ljudima da otkriju programe mirovnog obrazovanja, radionice, razmjene mladih, mogućnosti obuke, inicijative u zajednici i organizacije koje rade na pomirenju. Također bi mogla pružiti praktične informacije o predstojećim aktivnostima i načinima uključivanja.

Međutim, digitalni alati imaju svoja ograničenja.

Osjetljive teme poput traume, pomirenja, emocija i suočavanja s prošlošću zahtijevaju smislenu ljudsku interakciju. Digitalne platforme mogu pružiti informacije i podići svijest, ali ne mogu zamijeniti izgradnju povjerenja, dijalog licem u lice i sigurne prostore gdje ljudi mogu otvoreno dijeliti svoja iskustva.

Zbog toga su digitalni resursi posebno vrijedni za informiranje, umrežavanje i outreach, dok najdublji utjecaj mirovnog obrazovanja i dalje dolazi kroz dobro organizirane ljudske susrete.

Na šta bi se trebalo fokusirati buduće mirovno obrazovanje?

Za Husoa, nekoliko tema zaslužuje posebnu pažnju: suočavanje s prošlošću, pomirenje, empatija, međukulturni dijalog, kritičko razmišljanje, svijest o traumi, mentalno zdravlje i mirno rješavanje sukoba.

Ove teme nije uvijek lako obraditi, posebno u zajednicama gdje posljedice sukoba ostaju prisutne decenijama kasnije. Ipak, izbjegavanje istih ne znači da temeljne podjele nestaju.

Obrazovanje za mir može doprinijeti dužem procesu ozdravljenja pomažući ljudima da razumiju različita iskustva, preispitaju kontroverzne narative i razviju zdravije načine komunikacije i rješavanja nesuglasica.

Od lokalnog iskustva do regionalnog učenja

Husovo iskustvo u Stocu ilustruje jednu od centralnih ideja koje stoje iza DUNAVSKI MIRMirovno obrazovanje postaje značajno kada je povezano sa životnim iskustvima ljudi i stvarnošću njihovih zajednica.

DANUBE PEACE je Erasmus+ partnerstvo za saradnju koje okuplja organizacije iz Njemačke, Češke, Ukrajine, Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Projekat radi na jačanju edukatora za odrasle, kulturnih aktera i zajednica kroz inkluzivno i međugeneracijsko mirovno obrazovanje.

Uvidi prikupljeni od praktičara i zajednica širom zemalja učesnica pomažu partnerstvu da razvije praktične obrazovne resurse koji odgovaraju na stvarne izazove u cijeloj dunavskoj regiji.

Kroz razgovore poput ovog, ne samo da dokumentiramo izazove. Identificiramo iskustva, prakse i perspektive koje mogu pomoći u izgradnji jačih pristupa dijalogu, aktivnom građanstvu i mirovnom obrazovanju.