Category Archives: Edukativni članci

Kako izgleda mirovni odgoj u zajednici koja je iskusila sukob i nastavlja živjeti s njegovim posljedicama?

Kao dio istraživačkih aktivnosti Projekt DANUBE PEACE, SPIN/Okret je razgovarao s Huso Razić, školski pedagog i zamjenik ravnatelja Srednje škole u Stocu, Bosna i Hercegovina. Njegovo iskustvo nudi važnu praktičnu perspektivu o mirovnom obrazovanju, međukulturalnom dijalogu, sudjelovanju mladih i izazovima izgradnje jače društvene kohezije u postkonfliktnom društvu.

O Husi Raziću

Huso Razić je školski pedagog koji je posljednjih pet godina obnašao dužnost zamjenika ravnatelja Srednje škole u Stocu, gradu na jugu Bosne i Hercegovine.

Stolac je tijekom 1990-ih doživio značajan etnički sukob, posebno između hrvatskih i bošnjačkih zajednica. Danas srednja škola i dalje radi s dva nastavna plana i programa, jednim na hrvatskom i jednim na bosanskom, što znači da učenici i dalje mogu biti odvojeni po etničkim linijama.

Nakon razdoblja u kojem je škola doživjela vršnjačko nasilje i etničke napetosti, uvedene su izvannastavne aktivnosti i pedagoške radionice usmjerene na dijalog, mir, toleranciju, ljudska prava, predrasude, identitet i stereotipe. Tijekom godina učenici su također sudjelovali u programima izgradnje mira i međunarodnim razmjenama.

Danas Huso vodi radionice, dijaloške sesije i inkluzivne aktivnosti koje uključuju učenike bez obzira na nastavni plan i program koji pohađaju, doprinoseći interkulturalnom razumijevanju i jačim odnosima unutar škole i šire zajednice.

Razgovarali smo s njim o izazovima koji preostaju, ulozi obrazovanja i kulture te o tome što je potrebno za jačanje izgradnje mira u Bosni i Hercegovini.

Koji su neki od najvažnijih izazova vezanih uz mir s kojima se vaša zajednica danas suočava?

Jedan od najvećih izazova je kontinuirana prisutnost razdornih političkih narativa, posebno tijekom izbornih razdoblja. Javna rasprava često se vraća etničkim podjelama, govoru mržnje i tumačenjima ratova iz 1990-ih umjesto da se usredotoči na konkretna pitanja koja utječu na svakodnevni život ljudi.

Mladi ljudi su posebno pogođeni jer odrastaju okruženi polariziranim narativima koji mogu utjecati na to kako razumiju druge zajednice i kako vide budućnost Bosne i Hercegovine.

Za trajni mir, javni dijalog mora postati uravnoteženiji i puni poštovanja. Sjećanje na prošlost je važno, ali ono bi trebalo biti utemeljeno na činjenicama, istini i međusobnom poštovanju, a ne na političkim manipulacijama.

Mlade ljude treba poticati i na razvoj kritičkog mišljenja, provođenje vlastitih istraživanja i aktivan sudjelovanje u društvu. Kada mladi nauče samostalno razmišljati i konstruktivno se uključiti u svoje zajednice, mogu postati važna snaga za mir.

Kakvu ulogu kultura i kulturna baština mogu imati u povezivanju zajednica?

Kulturna baština ima značajan potencijal za izgradnju mira jer može predstavljati nešto što dijele različite zajednice. Može pružiti temelj za dijalog, suradnju i međusobno razumijevanje.

Istovremeno, baština i povijesni narativi mogu se predstaviti i na načine koji pojačavaju podjele. Kada se kulturna mjesta, tradicije ili dijelovi povijesti tretiraju kao da pripadaju isključivo jednoj etničkoj skupini, mogu se izgubiti prilike za prepoznavanje zajedničkog kulturnog bogatstva zemlje.

Obrazovanje se suočava sa sličnim izazovima, posebno kada se povijest pretežno predstavlja kroz odvojene nacionalne perspektive.

Bosna i Hercegovina ima iznimno bogatu kulturnu baštinu i raznolikost. To bi trebalo koristiti kao resurse za povezivanje. Promicanje zajedničke baštine, međukulturnog dijaloga, kulturnog turizma i inkluzivnijih povijesnih narativa može doprinijeti ne samo izgradnji mira već i jačoj društvenoj koheziji i dugoročnom razvoju zajednice.

Gdje vidite mogućnosti za veći međugeneracijski dijalog?

Različite generacije i dalje međusobno djeluju kroz obitelji, događaje u zajednici i kulturne tradicije, ali postoji i primjetan jaz između mlađih i starijih generacija zbog njihovih različitih iskustava, perspektiva i vrijednosti.

Jedna važna prilika je aktivnije uključivanje mladih u donošenje odluka u zajednici. Istovremeno, više međugeneracijskih kulturnih i obrazovnih aktivnosti moglo bi stvoriti prostore u kojima mlađi i stariji uče iz iskustava jedni drugih.

Takve aktivnosti mogu pomoći u jačanju međusobnog razumijevanja, razvoju zajednice i društvenoj koheziji.

Koje su vas inicijative za izgradnju mira posebno snažno impresionirale?

Jedna inicijativa koju smatram posebno uspješnom je Program liderstva u izgradnji mira, koju je organizirala Akademija Folke Bernadotte zajedno s lokalnim partnerima u Mostaru i Sanskom Mostu.

Program je okupio sudionike različitih etničkih podrijetla i stvorio prilike za dijalog, učenje i izgradnju odnosa. Aktivnosti su uključivale pedagoške radionice za tinejdžere i studente, rad na traumi i međugeneracijskoj traumi, korištenje literature za povezivanje zajednica te aktivnosti usmjerene na govor mržnje, štetne narative i dezinformacije.

Iskustva poput ovih pokazuju da smislen dijalog i izravna interakcija mogu smanjiti predrasude i ojačati povjerenje.

Slične mogućnosti treba proširiti kroz škole, programe za mlade, seminare, tečajeve obuke i ljetne kampove. Bosna i Hercegovina već ima iskusne praktičare i mnoge pozitivne primjere koji mogu pružiti temelj za daljnji rad na izgradnji mira.

Kakva vrsta suradnje bi mogla ojačati mirovno obrazovanje u Bosni i Hercegovini i široj regiji?

Potrebna je jača suradnja između škola, sveučilišta, omladinskih organizacija, kulturnih institucija i lokalnih zajednica, kako unutar Bosne i Hercegovine tako i diljem Zapadnog Balkana.

Prekogranične razmjene, radionice, ljetni kampovi, kulturni događaji i projekti za mlade posebno su vrijedni jer ljudima pružaju prilike za izravan susret, osporavanje stereotipa i susret s različitim perspektivama.

Odgajatelji i vođe zajednice također trebaju daljnju obuku u područjima kao što su izgradnja mira, međukulturni dijalog, transformacija sukoba, medijska pismenost i pristupi svjesni traume. Pristup obrazovnim resursima, financijska podrška i mogućnosti razmjene praksi s kolegama iz drugih zajednica i zemalja jednako su važni.

Pogotovo u okruženju u kojem su i dalje prisutni razdorni narativi, mladima su potrebne snažne vještine kritičkog mišljenja i sigurni prostori u kojima se o različitim perspektivama može s poštovanjem raspravljati.

Mogu li digitalni alati doprinijeti mirovnom obrazovanju?

Digitalni alati svakako mogu podržati mirovni odgoj, posebno olakšavajući pronalaženje informacija i prilika.

Na primjer, interaktivna karta mogla bi pomoći ljudima da otkriju programe mirovnog obrazovanja, radionice, razmjene mladih, mogućnosti osposobljavanja, inicijative u zajednici i organizacije koje rade na pomirenju. Također bi mogla pružiti praktične informacije o nadolazećim aktivnostima i načinima uključivanja.

Međutim, digitalni alati imaju svoja ograničenja.

Osjetljive teme poput traume, pomirenja, emocija i suočavanja s prošlošću zahtijevaju smislenu ljudsku interakciju. Digitalne platforme mogu pružiti informacije i podići svijest, ali ne mogu zamijeniti izgradnju povjerenja, dijalog licem u lice i sigurne prostore gdje ljudi mogu otvoreno dijeliti svoja iskustva.

Zbog toga su digitalni resursi posebno vrijedni za informiranje, umrežavanje i djelovanje u zajednici, dok najdublji utjecaj mirovnog obrazovanja i dalje dolazi kroz dobro organizirane ljudske susrete.

Na što bi se trebao usredotočiti budući mirovni odgoj?

Za Husoa, nekoliko tema zaslužuje posebnu pozornost: suočavanje s prošlošću, pomirenje, empatija, međukulturni dijalog, kritičko razmišljanje, svijest o traumi, mentalno zdravlje i mirno rješavanje sukoba.

Ove teme nije uvijek lako obraditi, posebno u zajednicama u kojima posljedice sukoba ostaju prisutne desetljećima kasnije. Ipak, izbjegavanje istih ne čini temeljne podjele nestalima.

Mirovni odgoj može doprinijeti duljem procesu ozdravljenja pomažući ljudima da razumiju različita iskustva, propituju kontroverzne narative i razviju zdravije načine komunikacije i rješavanja nesuglasica.

Od lokalnog iskustva do regionalnog učenja

Husovo iskustvo u Stocu ilustrira jednu od središnjih ideja koje stoje iza DUNAVSKI MIRMirovni odgoj postaje smislen kada je povezan sa životnim iskustvima ljudi i stvarnošću njihovih zajednica.

DANUBE PEACE je Erasmus+ partnerstvo za suradnju koje okuplja organizacije iz Njemačke, Češke, Ukrajine, Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Projekt nastoji ojačati edukatore za odrasle, kulturne aktere i zajednice kroz uključivo i međugeneracijsko mirovno obrazovanje.

Uvidi prikupljeni od praktičara i zajednica diljem zemalja sudionica pomažu partnerstvu u razvoju praktičnih obrazovnih resursa koji odgovaraju na stvarne izazove diljem dunavske regije.

Kroz razgovore poput ovog, ne samo da dokumentiramo izazove. Prepoznajemo iskustva, prakse i perspektive koje mogu pomoći u izgradnji jačih pristupa dijalogu, aktivnom građanstvu i mirovnom obrazovanju.